Home
Magazin
Svjetski dan uha i sluha: Kako poboljšati zdravlje uha i prevenirati gubitak sluha

Blog „Bolje živjeti“

Svjetski dan uha i sluha

Kako poboljšati zdravlje uha i prevenirati gubitak sluha

01.03.2022

Svjetski dan uha i sluha podsjeća nas koliko je zdravlje uha važno, ali i uči kako prevenirati gubitak sluha koji je važan za kvalitetu života.
Svake godine 3. ožujka obilježavamo Svjetski dan uha i sluha, a cilj nam je podići svijest i promicati aktivnosti koje doprinose očuvanju i unaprjeđivanju zdravlja uha te prevenciji gubitka sluha.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procijenila je da više od 466 milijuna ljudi u svijetu ima ozbiljno oštećenje sluha, a od toga je 34 milijuna djece. Također se procjenjuje da je 1,1 milijardi mladih u dobi između 12. i 35. godine u riziku od oštećenja sluha. Razlog tome je izlaganje buci, kao što su slušanje glasne glazbe, koncerti, sportska događanja, preglasne kino projekcije i slično.

Kako navodi NZJZ dr. Andrija Štampar, u Hrvatskoj oko 10% populacije ima određeni stupanj oštećenja sluha. Godišnje se rodi oko 300 djece s oštećenim sluhom. Ipak, 60% oštećenja sluha u djetinjstvu može se prevenirati.

Svjetski dan uha i sluha podsjeća nas zašto je zdravlje sluha važno

Sluh je osjetilo kojim percipiramo zvukove oko sebe. Kroz sluh se bavimo okolinom, komuniciramo s drugima, izražavamo svoje misli, ali i stječemo obrazovanje. Gubitak sluha, ako se ne prepozna na vrijeme, može imati dalekosežne posljedice. On negativno utječe na razvoj govora, psihosocijalnu dobrobit i kvalitetu života, na naša obrazovna postignuća, ali i ekonomsku neovisnost.

Uobičajene bolesti uha i infekcije, kao i bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem te izlaganje buci i raznim kemikalijama mogu ugroziti sluh kod ljudi različite dobi. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje, primjerice, da se više od milijardu mladih ljudi stavlja u rizik od trajnog gubitka sluha, često nesvjesno, glasnim slušanjem glazbe putem slušalica i pametnih telefona tijekom duljeg vremenskog perioda. Ublažavanje takvih rizika ključno je za rješavanje gubitka sluha.

Faktori koji mogu utjecati na probleme sa sluhom su određene genetske karakteristike, biološki čimbenici (primjerice, zdravstveni uvjeti ili određene bolesti), čimbenici ponašanja (primjerice, izbor stila života) i ekološki čimbenici.

Utjecaj čimbenika rizika također je veći kod starijih dobnih skupina kada nastupe neurodegenerativne promjene. Međutim, smanjenje kvalitete sluha u toj dobi jednostavno je neizbježno jer je degenerativni proces povezan sa starenjem. To je rezultat genetskih utjecaja, zdravstvenih uvjeta, načina života i ekoloških čimbenika koji utječu na sluh tijekom života.

Gubitak sluha češći kod muškaraca

Primjetno je da je više od 58% slučajeva gubitka sluha umjerenog ili višeg stupnja prisutno kod osoba starijih od 60 godina. Što se tiče spolnih razlika, gubitak sluha nešto je veći među muškarcima nego među ženama. Na svjetskoj razini govorimo o 217 milijuna muškaraca (5,6%) u usporedbi s 211 milijuna žena (5,5%). Muškarci su skloniji gubitku sluha, navodi WHO, i to uglavnom zbog njihova većeg angažmana u aktivnostima povezanim s gubitkom sluha, a koji je uzrokovan bukom. Drugi je razlog pozitivan utjecaj estrogena na funkcije sluha kod žena. S obzirom na to da je osjetljivost sluha u korelaciji s razinom estrogena, žene su zaštićenije od gubitka sluha sve do menopauze, navodi WHO.

Zanimljivo je i da su rasne razlike u pigmentaciji pužnice također povezane s rizikom od gubitka sluha. Istraživanje u SAD-u iz 2014. uočilo je nižu prevalenciju uz niže pragove sluha u Afroamerikanaca, nego u bijelaca. Za navedenu rasnu razliku još nema znanstvenog tumačenja. Jedna od hipoteza je da je ta razlika nastala zbog pigmentacije melaninom koji daje zaštitu osjetnim stanicama pužnice.

Kako slušni aparati mogu pomoći?

Glavni uzroci gubitka sluha najčešće su kronične infekcije uha, traume uha, nakupine cerumena, rupture bubnjića, mehanička oštećenja, ali i genetika. Sluh najčešće počinjemo gubiti kada uđemo u kasne šezdesete. No pravilno korištenje slušnih aparata može poboljšati komunikaciju kod 90 posto osoba.

U studiji na populaciji od 2956 osoba prosječne dobi 67,4 godine u Australiji, tijekom pet godina, ispitana je prevalencija osoba s oslabljenim sluhom. Iz rezultata je bilo vidljivo da 33% ispitanika ima oštećenje sluha. Međutim, samo je njih 11% imalo slušni aparat, od kojih ga je 4,4% upotrebljavalo tijekom proteklih 12 mjeseci, dok ga 24% nikada nije koristilo. Upitani su i zašto nisu koristili slušni aparat koji su imali. Njih 30% izjavilo je: “nije mi pomogao”, 28 % ih je reklo “previše mi je bilo bučno.” “Bilo mi je neudobno” odgovorilo je 28% ispitanika, a 8,4% je tvrdilo da je “slušno aparat zviždao.” “Nije ga moglo postaviti” 2,8% ispitanika, a 1,4% je izjavilo da su “baterije preskupe” i da “nije radio“. Veseli nas da nitko nije izjavio da slušni aparat nije koristio zbog estetskih razloga, što znači da se razbija stigma oko nošenja slušnih aparata.

Suvremeni slušni aparati

Suvremeni slušni aparati lako se i brzo mogu prilagoditi trenutačnoj slušnoj okolini, a postoje dvije vrste modela. Jedan je model onaj koji sjeda izravno u uho, a drugi je onaj koji se nosi iza uha. Izbor slušnog aparata ovisit će o anatomiji uha, kao i individualnim slušnim potrebama, stupnju smanjena ili oštećenja sluha te očekivanjima osobe kojoj je potreban.

Zaušni slušni aparati nose se iza uha te su praktičniji za rukovanje i održavanje, dok su kanalni slušni aparati diskretniji i nose se izravno u uhu. Slušni aparati također mogu biti analogni ili digitalni.

Oni pretvaraju zvučnu energiju u električne signale koji se pojačavaju te kroz zvučnik isporučuju u zvučni kanalić do bubnjića. Digitalni slušni aparati, za razliku od analognih, mogu se programirati i podešavati individualnim slušnim potrebama korisnika, imaju više dodatnih značajki za prilagodbu slušnom okruženju te su uglavnom prihvatljiviji izbor.

Načini kako prevenirati i očuvati sluh

  • provođenje inženjerskih i administrativnih kontrola za smanjenje razine buke i njezinoj izloženosti na poslu
  • praćenje količine buke – važno je pripaziti da se osoba ne izlaže zvuku glasnijem od 85 db te izbjegavati da osoba stoji blizu zvučnika ili nekog drugog pojačivača zvuka
  • korištenje zaštitnih sredstava za uši poput štitnika ili individualno izrađene zaštite za sluh.
  • edukacija – važno je informirati se o učincima i kontroli buke, utjecaju gubitka sluha i njegovoj prevenciji
  • brzo rješavanje infekcija uha i drugih simptoma te se preporučuje odmah kontaktirati liječnika

Ožujak je Neurothov mjesec boljeg sluha

Kako bismo vas podsjetili na to da dobar sluh zaista utječe na kvalitetu život, pozivamo vas na besplatno testiranje sluha, a pripremili smo vam i posebne pogodnosti*:

  • Za kupnju slušnog aparata ukupne vrijednosti veće od 5.800 kn, poklanjamo vam godišnju zalihu baterija (120 komada) u vrijednosti od 1.080 kn.
  • Za kupnju slušnog aparata ukupne vrijednosti manje od 5.800 kn poklanjamo vam polugodišnju zalihu baterija (60 komada) u vrijednosti od 540 kn.

Besplatno testirajte svoj sluh

Besplatno testirajte svoj sluh i isprobajte slušne aparate u najbližem Neurothovom slušnom centru.

Dogovorite termin

Moglo bi Vas zanimati:

Slušanje

Neuroth od sada
dostupani i osobama
s oštećenjem sluha
u Zadru

Otvorenjem slušnog centra u Zadru Neuroth je prisutan na ukupno 10 lokacija diljem Hrvatske.

Pročitajte više

Slušanje

Novi slusni centar
u Zagrebu kod
poliklinike SUVAG 

Zagreb. Austrijska tvrtka Neuroth slušna pomagala u Zagrebu je otvorila još jedan slušni centar u neposrednoj blizini eminentne Poliklinike SUVAG.

Pročitajte više
Icon Floater