Zašto je slušanje stvar glave

Blizanci u pravilu imaju vrlo posebnu povezanost: razumiju se na slijepo, mnogo toga međusobno dijele, jednostavno pripadaju jedno drugom. To je nešto što ne vrijedi samo za blizance. I naš sluh i naš mozak su neodvojivo međusobno povezani. „Slušanje je kognitivni proces. Naš mozak je zaslužan što su percepcija zvukova i razumijevanje govora uopće mogući“, kaže stručnjak za slušnu akustiku Lukas Schinko, koji vodi obiteljsku tvrtku Neuroth u četvrtoj generaciji.

Naš je mozak upućen na „dotok podražaja“ preko zvukovoda – devedeset posto informacija pristiže u mozak preko naših ušiju. Vanjske akustične vibracije pužnica pretvara u električne impulse. Kroz slušni živac signali ponovo dospijevaju u mozak koji preuzima središnje zadaće, i to istodobno: on koristi oba uha da bi stvorio prostornu orijentaciju. On zna na što se mora fokusirati u bučnom okruženju. On razdvaja bitno od nebitnog. On prepoznaje različite zvučne signale – i pravilno ih svrstava. „Mi čujemo ušima, a razumijemo glavom“, objašnjava Schinko kratko i jasno.

O slušanju i razumijevanju

Razumijevanje je rezultat stalne dvostruke akcije između sluha i mozga, a istovremeno je i temelj uspješne komunikacije. Razumijevanje je naučen proces, koji ne egzistira organski, ali započinje već u majčinoj utrobi. Naš mozak može tumačiti primljene signale tek malo pomalo, a ova se sposobnost tijekom života kontinuirano istančava.Tako riječi poput bijeg ili brijeg međusobno razlikujemo uz pomoć našeg mozga, ali značenje pojedine riječi je naučeno. To znači: tko dobro čuje, bolje i razumije. Čim čovjekova slušna sposobnost počne popuštati, teže mu pada ne samo slušanje,
nego i razumijevanje. Mozak sve više gubi na raznolikosti tumačenja, što otežava razgovore u svakodnevnom životu. „Smanjenje slušne sposobnosti je neprimjetan postupan proces koji u većini
slučajeva traje godinama. Često dolazi do nesporazuma, zato što međusobna komunikacija podrazumijeva razumijevanje onoga što se govori“, kaže psihologinja Britta Pelzmann-Platl. Posljedica je
to da se ljudi s oštećenjem sluha povlače u sebe, što opet može dovesti do depresije i pospješiti demenciju.

Dobar sluh, zdrav duh

Da dobar sluh doprinosi mentalnoj kondiciji, pokazuje dugoročno ispitivanje PAQUID provedeno u Francuskoj. Znanstvenici su 25 godina u okviru ovog ispitivanja redovito evaluirali podatke za 3.670 sudionika u dobi od 65 godina i više. Rezultat je bio „da upotreba slušnih pomagala djeluje protiv kognitivnog propadanja“, kako se navodi u studiji. Slušna pomagala prema tome djeluju pozitivno na komunikacijsku sposobnost, što ne samo da poboljšava raspoloženje, nego također potiče socijalne i mentalne aktivnosti. Ipak, kod ljudi s oštećenjem sluha često je barijera u glavi prevelika da bi se posavjetovali s otorinolaringologom ili akustičarom za slušna pomagala. Psihologinja Britta Pelzmann-Platl zna zašto: „Iako je sposobnost trpljenja često vrlo izražena, stariji ljudi su osobito skloni potiskivati deficite. Utoliko je važnije proizvoditi i posredovati pozitivne predodžbe u glavi o tome koliko je sluh važan za komunikaciju u svakodnevici.“ Stručnjaci stoga savjetuju pravodobnu prevenciju: slušni test je prvi korak do boljeg sluha – i do veće kvalitete življenja.